STARMO.ba News portal

Milioni na luksuz, na razvoj - nula! Istaknuto

Ocijenite sadržaj
(0 glasova)
Stari most u Mostaru (ilustracija, foto: Novo vrijeme) Stari most u Mostaru (ilustracija, foto: Novo vrijeme)

Mostar -- Rastrošnost javnog novca bez pokrića, gubici koji se izražavaju u desetinama miliona maraka, gomilanje administracije čiji su učinci skromni, nerad, nebriga o razvoju i zapošljavanju - ovako analitičari, posmatrači, nevladini aktivisti, te neki od političara ocjenjuju stanje u kojem se naleze budžeti dva kantona Federacije BiH u Hercegovini: Hercegovačko-neretvanski (HNK) i Zapadnohercegovački (ZHK).



Ugledna nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI), u svom posljednjem izvještaju, iznijela je podatke o tome kako su zakonodavna i izvršna vlast u HNK u 2012. godini realizirali tek nešto oko trećine posla kojeg su sami sebi zadali. "Porast nezaposlenosti i porast broja korisnika javnih kuhinja s jedne strane, a neodržavanje sjednica Skupštine četvrtinu godine, te tek nešto više od trećine reliziranih Godišnjih planova i Vlade i Skupštine, s druge strane, kao i nezavršen proces konstituisanja vlasti - obilježili su 2012. godinu u Hercegovačko-neretvanskom kantonu", rekla je uz ostalo portparol CCI Majda Behrem Stojanov.

Konsultant za monitoring rada vlasti HNK, Vesna Milas je istakla kako je 17 od 30 zastupnika Skupštine HNK profesionaliziralo svoj status, a najmanje dvoje njih se nikada nisu javili za riječ. "Za ovakve rezultate, ukupno su sa kantonalnog proračuna naplatili 698.065 maraka", rekla je Milas.

Stanje pred kolaps

"Budžet HNK-a, ako bi se izrazio medicinskim žargonom, nalazi se u stanju agonije i ne vidi se izlaz", izjavio je za "Novo vrijeme" dr. Safet Omerović, delegat opozicione Stranke za BiH u Skupštini HNK. On tvrdi kako HNK 2012. godinu završava sa deficitom između 13 i 15 miliona KM, a projekcija budžeta za 2013. godinu je takva da će biti još dodatnih 12 do 13 miliona "minusa". Dr. Omerović tvrdi kako je uzrok "minusa" nerad i neznanje. "Mislim da su nekompetentni ljudi na pozicijama. Umjesto da pokreću neke projekte, oni ih ili koče – koje je neko pokrenuo – ili ne rade ništa na pokretanju svojih projekata", kaže dr. Omerović.

Kao primjer navodi da je prije tri godine HNK imao projekat i zaokruženo finansiranje vjetroparka na Podveležju kod Mostara, te izgradnje mini-centrale u Konjicu. Međutim, prema njegovim tvrdnjama, Vlada HNK je te projekte poništila, najavila reviziju, pa nakon nje realizaciju projekata. Navodi i primjer kako su prihodi od koncesija u HNK oko 50.000 KM, a po procjenama mogli bi se mjeriti i milionima. "Najviše novca ide na administraciju. Tolika administracija i efekt njenog rada su u totalnoj nesrazmjeri. Ona bi trebala pripremati projekte, koji će pokrenuti razvoj", smatra dr. Omerović.

Beneficije iz snova

Delegat u Skupštini HNK-a iz SDP-a, Aner Žuljević za "Novo vrijeme" kaže kako je ukupni tekući deficit u 2012. godini skoro 22 miliona KM. "Izvršne presude koje čekaju isplatu na bankama su preko 13 miliona KM, a u postupku je još oko 49 miliona, a sve je to rezultat tužbi uposlenika po različitim osnovama. Unutarnji dug (nastao ranijim neizvršavanjem zakonskih obaveza do 31. 12. 2004.) je cirka 9,5 miliona KM. Dug po kreditima za bolnice je cirka 8,5 miliona i na kraju garancije za kredite Saudijske Arabije i Južne Koreje su cirka 64 miliona KM za kredit Zavodu za zdravstveno osiguranje (ZZO). Kada se prethodne cifre pogledaju, svakome ko je dobronamjeran dovoljno govori da se upalio alarm za uzbunu, te da se preokret u finansijskom poslovanju mora desiti ukoliko ne želimo da dođe do urušavanja cjelokupnog sistema", kaže Žuljević.

On ističe kako je činjenica da se godinama politika budžeta vodila vrlo neodgovorno i bahato, tako da se posljednjih 5-6 godina uspostavila praksa života iznad realnih mogućnosti, koja je sa ekonomske strane gledana jednostavno dugoročno neodrživa.

"Ako se analizira prethodnih pet budžetskih godina, vrlo jednostavno je moguće vidjeti kako su tadašnje političke elite, osiguravajući sebi beneficije iz snova, otvorile proces nekontroliranog rasta rashodovne strane budžeta, jer su sa svojim ponašanjem izgubile svaki kredibilitet da u vremenu krize otvore odgovoran, ozbiljan i iskren dijalog sa korisnicima budžeta o racionalizaciji. Zbog toga i  kriza budžeta jeste nešto što nije moguće posmatrati kao izoliran problem. Uzrokovana je nemarnim, a često i kriminalnim, odnosom prema državi uopće. Problemi sa budžetom počinju onog momenta kada se on počeo koristiti kao predizborni alat, izlazeći iz okvira njegovog realnog planiranja. Drugi problem koji nam konstantno produbljuje krizu budžeta je neracionalno političko upošljavanje u pojedinim sektorima koji se finansiraju sa budžeta. Nemoguće je da prije 5 godina i pod istim uslovima jedan sektor radi sasvim normalno sa 20% manje uposlenih nego danas. Tu je očito došlo do masovnog zapošljavanja kako bi se zbrinuli određeni ljudi, a ne kako bi se podigao kvalitet rada", objašnjava Žuljević.

Luksuz, rastrošnost i neodgovornost

Slična situacija je i u Zapadnohercegovačkom kantonu. Kako su za Novo vrijeme saopćili iz CCI, u ZHK do kraja 2012. godine nisu usvojeni programi rada, kao ni budžet Vlade ZHK-a za 2013. godinu, odnosno do kraja 2012., a i u prošloj godini je bio isti slučaj - mimo zakonskog roka budžet nije usvojen do kraja 2011. godine.

Kako je za "Novo vrijeme" izjavio Dalibor Ravić, predsjednik udruge za unaprjeđenje i koordinaciju aktivizma u lokalnoj zajednici "Korektiv", najveću zaduženost među deset kantona Federacije BiH imaju upravo kantoni s većinskim hrvatskim stanovništvom: Hercegovačko-neretvanski i Zapadnohercegovački.

"I jedan i drugi kanton, kao i većina drugih, zapljusnuti su valom presuda zbog neizmirenih obaveza iz ranijih godina, ali i brojnih zaduženja za koje ne postoji nikakva opravdanost. Naprotiv, odgovornost je u rastrošnosti i očito krčmarenju državnoga novca bez pokrića. Po tome je prednjačila prethodna vlast u Zapadnohercegovačkom kantonu. U ovom kantonu izravna zaduženja iznose oko 45 miliona maraka, od čega na kratkoročne otplate otpada čak 35 miliona. Kada se tome pridodaju razne druge dubioze iz kantonalnih fondova, onda se ukupno dugovanje penje na blizu nevjerojatnih 60 miliona maraka. Od tog iznosa gotovo deset miliona maraka nije uplaćeno za doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje u troipogodišnjem mandatu ove vlasti. Stanje je toliko ozbiljno da prijeti potpuna blokada računa", kazao je Ravić.

On dodaje kako vlast, bez obzira na stranački predznak, u BiH pa tako i u ZHK-u, nije shvatila da se u maloj i siromašnoj državi ne može ekspandirati, već se mora štedjeti. "Luksuz, rastrošnost i neodgovornost nisu dopustivi. Političari se ne drže tog osnovnog poslovnog principa i ovoliki gubici i kriza koju su izazvali to i pokazuje. Svi osjećamo posljedice takvog neracionalnog poslovanja. Nema novca za plaće, kamoli za otvaranje novih radnih mjesta. Oni zapravo misle da općina, županija ili država može trošiti puno više nego što zaradi. Mislim da se rješenje svih problema krije u politici. Treba štedjeti, ali na to se prvo moraju odlučiti vlastodršci", naglašava Ravić.

Zahtjevi sindikata opravdani, ali...

Sindikati najavljuju proteste ukoliko dođe do smanjenja plata budžetskim korisnicima. Nerijetko se može čuti od predstavnika sindikata da kažu da se u plaće budžetskih korisnika ne smije dirati, jer ako ima novca za luksuz zvaničnika, onda ima i za plaće. Postavlja se pitanje koliko su njihovi zahtjevi realni, zapravo, ima li novca za ono što oni traže?

"Kada uzmete u obzir trenutni nivo plata i cijenu potrošačke korpe, zahtjevi su naravno realni. Međutim kad uzmete u obzir trenutne mogućnosti budžeta, broj nezaposlenih, na žalost dođete u poziciju da će biti teško isplatiti svih 12 plata, odnosno moguće je, ali pri tome da stavke visokog obrazovanja, socijale, boraca, kulture, i sporta budu nula. Smatramo da je u ovom momentu rješenje u dijalogu s namjerom ostvarivanja principa solidarnosti u kojem će svi izgubiti manji dio, a niko neće biti zaboravljen", kaže Aner Žuljević za Novo vrijeme. "Nažalost, kada je bilo viška novca od PDV-a, umjesto ulaganja u realni sektor, imali smo praksu ponašanja poput pijanog milijardera, koja nas je danas dovela gdje jesmo", ustvrdio je Žuljević.

Gdje je izlaz?

"Tri su faktora. Prvi je cijena rada, drugi cijena kapitala, a treći cijena države. Kod nas je država užasno skupa i dok se to ne riješi, kriza će samo eskalirati. Mi bismo u stvari trebali restrukturirati državu, smanjiti broj kantona na tri, za čelne pozicije u državnim preduzećima raspisati međunarodne natječaje i uvjetovati da ona, s obzirom na to da su uglavnom monopolisti, ostvaruju profit i uplaćuju ga u proračun. Taj novac potom treba iskoristiti za smanjenje poreznog opterećenja. To se odnosi i na kantone, ukoliko imaju takvih preduzeća", kaže za "Novo vrijeme" Dalibor Ravić.

Novac za poticaje, a ne za stranke

"Izlaz iz ove situacije je upravo u stimuliranju realnog sektora i stvaranju boljeg poslovnog okruženja, što je i glavni zadatak ove vlade. Ministarstvo privrede HNK je najuspješnije ministarstvo od rata do danas, ali je stvar nemoguće popraviti preko noći i efekti tog rada će se osjetiti u narednom periodu. Rad inspekcije u ovom ministarstvu je povećan za duplo, a realizacija plana inspekcije je preko 150% uz udar na one prave i velike igrače, a ne na malog čovjeka", kaže Aner Žuljević. On tvrdi i da je otvoren širok dijalog sa privrednicima i da se konačno uspjelo ostvariti da se pojedini dijelovi administracije prema građanima odnose onako kako treba, a to znači kao servis, objavilo je "Novo Vrijeme".

(StarMo)

Prijavite se da postavite komentar

Google AdSense

Pratite sve o izborima